Komisija za istraživanje ubistava novinara saopštila je juče da državni organi nijesu završili posao samim raspisivanjem potjernice za odbjeglim Miroslavom Kurakom, koji je optužen kao direktni izvršilac ubistva novinara Slavka Đuruvije 11. aprila 1999. godine.
– Javnost ima pravo da zna čeka li naša država da se on pojavi na nekoj od evropskih granica, ili ima konkretan plan da otkrije gdje se skriva i da ga privede – navodi se u saopštenju povodom 18 godina od ubistva Ćuruvije. Komisija je napomenula da pruža snažnu podršku pravosudnim organima koji vode postupak protiv nalogodavaca i izvršilaca ubistva, ali i da zahtijeva dodatni napor da suđenje teče efikasnije.
– Tehnička ograničenja ne mogu biti prihvatljiv izgovor za sporost procesa, tim prije što je pravda za Slavka duže od decenije bila nedostižna – navodi se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Komisije Veran Matić.
Za ubistvo Ćuruvije u toku je suđenje nekadašnjem šefu DB-a Radomiru Markoviću, šefu beogradskog centra DB-a Milanu Radonjiću, pripadniku tog centra Ratku Romiću, dok se Kuraku sudi u odsustvu jer je u bjekstvu. Prema optužnici, Ćuruviju je 11. aprila 1999. godine ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić, koji je drškom pištolja udario Ćuruvijinu prijateljicu Branku Prpu u glavu. Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog „javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i djelovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti”.
Ubijen je u dvorištu ispred ulaza u zgradu, gdje su se nalazile prostorije marketing službe Dnevnog telegrafa. Komisija je takođe napomenula da svakodnevno radi i na drugim slučajevima ubistava novinara za čije je rješavanje nadležna, te da se nada skorom sudskom epilogu bar još jednog slučaja ubistva novinara, uprkos protoku vremena i neadekvatnom postupanju sa dokazima u prethodnom periodu. Prije dva dana navršene su 23 godine od smrti novinarke lista „Duga” Radoslave Dade Vujasinović, koja je ubijena 8. aprila 1994. godine, a taj slučaj još nije rasvijetljen, niti je tužilaštvo razriješilo dilemu da li je riječ o ubistvu, samoubistvu ili nesrećnom slučaju.
Eventualno krivično gonjenje za ubistvo Dade Vujasinović u svakom slučaju zastariće za dvije godine, jer naš Krivični zakonik predviđa da se „krivično gonjenje ne može preduzeti kad protekne 25 godina od izvršenja krivičnog djela (teško ubistvo) za koje se po zakonu može izreći zatvor od 30 do 40 godina”. Dilema oko ubistva i samoubistva Vujasinovićeve nije razriješena ni nakon vještačenja Holandskog forenzičkog instituta u Hagu koji je prošle godine u svom nalazu zaključio da povrede koje zadobila Vujasinovićeva mogu biti rezultat ubistva, samoubistva ili nesrećnog slučaja. Tijelo Dade Vujasinović, novinarke „Duge”, pronađeno je 9. aprila 1994. godine, a policija je nedugo zatim slučaj zaključila kao samoubistvo iz lovačke puške. Međutim, na taj slučaj nije stavljena tačka, jer je porodica sumnjala na ubistvo. Nakon pritiska javnosti, nekadašnje beogradsko Okružno javno tužilaštvo je 2009. godine zatražilo od policije da utvrdi pod kojim okolnostima je ubijena novinarka, na osnovu vještačenja balističara Vlade Kostića, koji je tvrdio da ona nije mogla sama sebi da nanese povrede.
M.Nj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.